Scripture Readings
Matthew 1.18-25
(Matins Gospel)
18A roðenje Isusa Hrista bilo je ovako: kad je Marija, mati njegova, bila isprošena za Josifa, a još dok se nijesu bili sastali, naðe se da je ona trudna od Duha svetoga.
19A Josif muž njezin, buduæi pobožan, i ne hoteæi je javno sramotiti, namisli je tajno pustiti.
20No kad on tako pomisli, a to mu se javi u snu anðeo Gospodnji govoreæi: Josife, sine Davidov! ne boj se uzeti Marije žene svoje; jer ono što se u njoj zaèelo od Duha je svetoga.
21Pa æe roditi sina, i nadjeni mu ime Isus; jer æe on izbaviti svoj narod od grijeha njihovijeh.
22A ovo je sve bilo da se izvrši što je Gospod kazao preko proroka koji govori:
23Eto, djevojka æe zatrudnjeti, i rodiæe sina, i nadjenuæe mu ime Emanuilo, koje æe reæi: s nama Bog.
24Kad se Josif probudi od sna, uèini kao što mu je zapovjedio anðeo Gospodnji, i uzme ženu svoju.
25I ne znadijaše za nju dok ne rodi sina svojega prvenca, i nadjede mu ime Isus.
Galatians 4.4-7
(Epistle, Nativity)
4A kad se navrši vrijeme, posla Bog sina svojega jedinorodnoga, koji je roðen od žene i pokoren zakonu,
5Da iskupi one koji su pod zakonom, da primimo posinaštvo.
6I buduæi da ste sinovi, posla Bog Duha sina svojega u srca vaša, koji vièe: Ava oèe!
7Tako veæ nijesi rob, nego sin; a ako si sin, i našljednik si Božij kroz Isusa Hrista.
Matthew 2.1-12
(Gospel, Nativity)
1A kad se rodi Isus u Vitlejemu Judejskome, za vremena cara Iroda, a to doðu mudarci od istoka u Jerusalim, i kažu:
2Gdje je car Judejski što se rodio? Jer smo vidjeli njegovu zvijezdu na istoku i došli smo da mu se poklonimo.
3Kad to èuje car Irod, uplaši se, i sav Jerusalim s njim.
4I sabravši sve glavare sveštenièke i književnike narodne, pitaše ih: gdje æe se roditi Hristos?
5A oni mu rekoše: u Vitlejemu Judejskome; jer je tako prorok napisao:
6I ti Vitlejeme, zemljo Judina! ni po èem nisi najmanji u državi Judinoj; jer æe iz tebe iziæi èelovoða koji æe pasti narod moj Izrailja.
7Onda Irod tajno dozva mudarce, i ispitivaše ih kad se pojavila zvijezda.
8I poslavši ih u Vitlejem, reèe: idite i raspitajte dobro za dijete, pa kad ga naðete, javite mi, da i ja idem da mu se poklonim.
9I oni saslušavši cara, poðoše: a to i zvijezda koju su vidjeli na istoku, iðaše pred njima dok ne doðe i stade odozgo gdje bješe dijete.
10A kad vidješe zvijezdu gdje je stala, obradovaše se veoma velikom radosti.
11I ušavši u kuæu, vidješe dijete s Marijom materom njegovom, i padoše i pokloniše mu se; pa otvoriše dare svoje i darivaše ga: zlatom, i tamjanom, i smirnom.
12I primivši u snu zapovijest da se ne vraæaju k Irodu, drugijem putem otidoše u svoju zemlju.
Commemorations
The Nativity according to the Flesh of our Lord, God and Savior Jesus Christ
The Synaxarion‘s account includes this tradition from the Protoevangelium of James: “When Joseph had found a place for Mary in Bethlehem, he went out to look for a midwife. On his way, he noticed that the whole of nature had suddenly become utterly still as though seized with astonishment: the birds hung motionless in mid-air, men and beasts stopped in their tracks, and the waters ceased flowing. The continuous movement that leads everything from birth to death and imprisons it in vanity (cf Pss. 38:6-7; 102:15. Eccles. 1) was suspended, for at that moment the Eternal entered within the heart of time. The pre-eternal God became a newborn child. Time and history now took on a new dimension.”
The Shepherds who saw the Lord
“And there were in the same country shepherds abiding in the field, keeping watch over their flock by night. And lo, the angel of the Lord came upon them, and the glory of the Lord shone round about them. And they were sore afraid. And the angel said unto them, Fear not: for, behold, I bring you good tidings of great joy, which shall be to all people. For unto you is born this day in the city of David a Saviour, which is Christ the Lord. And this shall be a sign unto you; Ye shall find the babe wrapped in swaddling clothes, lying in a manger. And suddenly there was with the angel a multitude of the heavenly host praising God, and saying, Glory to God in the highest, and on earth peace, good will toward men.” (Luke 2:8- 14)
The Veneration of the Magi
See Matthew ch. 2. According to the verses of the Feast and most of the Holy Fathers, the Magi were astrologers from Persia or Babylonia (The Scripture says only that they came “from the east.”) The star which they followed was no inanimate object, but one of the Angelic Powers of heaven, appointed to lead them to the Savior. From the very beginning, the Good News of Christ was proclaimed to the nations.